NajavaII simpozijum porodične/obiteljske medicine — mart 2027. Detalji uskoro.
Nazad na početnu

Izvještaj sa skupa

Izvještaj sa simpozija

Sažetak predavanja i panel diskusije sa I međunarodnog simpozija porodične/obiteljske medicine.

Prvi međunarodni simpozij porodične medicine u Bihaću

„Prevencija bolesti za sve generacije“ — izvještaj sa skupa

Datum / Date
28. mart 2026.
Lokacija / Location
Hotel Kostelski buk, Bihać
Organizator / Organizer
Organizator: Kantonalno udruženje porodične medicine USK

O simpoziju

U hotelu Kostelski buk u Bihaću održan je Prvi međunarodni simpozij porodične (obiteljske) medicine, u organizaciji Kantonalnog udruženja porodične medicine Unsko-sanskog kantona, pod nazivom „Prevencija bolesti za sve generacije“. Skup je okupio ljekare porodične medicine, specijaliste internističkih i drugih grana, medicinske sestre i predstavnike akademske zajednice iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Slovenije.

Uvodni dio

Simpozij je otvorila dr. Amela Okanović-Bužimkić, predsjednica Kantonalnog udruženja porodične medicine USK, koja je u programskom obraćanju istakla da porodična medicina nije medicina jednog simptoma ili organa, već medicina čovjeka u njegovoj cjelini — od djetinjstva, preko zrelog doba, do starosti.

Doc. dr. Samir Porić, osnivač Udruženja porodične medicine u BiH, podsjetio je na istorijat struke i reformu primarne zdravstvene zaštite pokrenutu 1999. godine uz podršku Queen's Univerziteta iz Kingstona (Kanada), kao i na ulogu pokojnog profesora Jeffreyja Hodžeca.

Stanje struke u BiH i regiji

Dr. Asper Lepozanović predstavio je sistemske izazove: u BiH trenutno radi oko 1.850 specijalista porodične medicine na 3,2 miliona stanovnika, odnosno 54 na 100.000 — u Portugalu je taj broj 307, u Irskoj 205. Po timu porodične medicine kod nas je registrovano između 1.900 i 2.000 pacijenata, uz 50+ pacijenata dnevno, dok evropski normativi predviđaju 1.200–1.500 registrovanih i 20–25 dnevno.

porodičnih ljekara u BiH
54 / 100.000
u Portugalu
307 / 100.000
pacijenata po timu u BiH
1.900–2.000
evropski normativ
1.200–1.500

U panel diskusiji, kolege iz Slovenije predstavile su reforme provedene nakon krize 2017–2018: obavezna specijalizacija za sve nove ljekare, ograničenje na oko 1.500 pacijenata po novom ljekaru, dodatne ambulante plaćene 75 EUR neto po satu i — kao ključna mjera — plata specijalizanata porodične medicine viša za 1.000 EUR od drugih specijalizacija. Rezultat: povećanje s 20–30 na 80–100 novih specijalizanata godišnje. Dr. Sajna Mehmet iz Sjenice predstavila je srpski model izabranog ljekara i jaku mrežu domova zdravlja.

Zdravstvena pismenost i komunikacija

Prof. dr. Nevena Todorović (Banja Luka) upozorila je da u Republici Srpskoj oko 4% stanovništva nije pismeno, 15% napušta školovanje, a 36,65% ima najviše osmogodišnje obrazovanje. Preporučena težina medicinskih materijala treba odgovarati nivou sedmogodišnjeg obrazovanja. Doktori često bježe u profesionalni žargon, što stvara distancu prema pacijentu — komunikacija mora biti prilagođena svakom pojedinačnom pacijentu.

Gojaznost i mentalno zdravlje

Prof. dr. Marina predstavila je EASO definiciju gojaznosti kao multifaktorske hronične bolesti (ABCD — adiposity based chronic disease) i kanadski 5A model (Ask, Assess, Advise, Agree, Assist), naglasivši važnost „people-first“ jezika.

Prof. dr. Vildana Azirajs Majić obradila je mentalno zdravlje porodice — pokazala je kako simptomi kod različitih članova porodice (insomnija kod majke, hipertenzija kod oca, bolovi u stomaku kod djeteta) često predstavljaju tri izraza iste hronične porodične stresne situacije. Posebno se osvrnula na bosanskohercegovački kontekst obilježen ratnom traumom, migracijskom krizom i pandemijom.

Dr. Hrvoje Handl iz Hrvatske govorio je o poremećajima hranjenja i ulozi porodičnog ljekara kao prve tačke prepoznavanja.

Moderni terapijski pristupi

U stručnim sesijama s farmaceutskim pokroviteljima obrađene su savremene terapijske teme:

  • Prof. dr. Sadar Kurtalić i dr. Azra Toromanović (Hemofarm) — smjernice za siguran odabir, doziranje i praćenje terapije apiksabanom.
  • Prim. prof. dr. Mirsada Terzić-Avdagić (Krka) — pomak fokusa dijabetologije s glikemijske kontrole na sveobuhvatnu kardiorenalnu zaštitu.
  • Dr. Džinić (Amicus) — uloga vitamina D u prevenciji i liječenju osteoporoze, koja pogađa 18–20% populacije, uz preventivne doze od 400 do 2.000 IU zavisno od dobi i rizika.
  • Dr. Kanita Strna i dr. Brahim Pašić (Boehringer Ingelheim) — empagliflozin kroz metaboličko-kardiorenalni kontinuum.

Fizioterapija nakon operacija abdomena

Mag. fizioterapije Mjelkica Ivacicic (Dom zdravlja Kutina, Hrvatska) zatvorila je stručni dio temom koju je naslovila „ničiji pacijenti“ — pacijenti nakon operacija trbuha, carskog reza, dijastaze rektusa i hernija. Predstavila je fazni protokol rehabilitacije, ulogu dijafragmalnog disanja i kineziotejpa, uz prikaze slučaja u kojima je operacija izbjegnuta blagovremenom intervencijom.

Zaključci

  • Porodična medicina mora biti prepoznata kao specijalizacija kompleksnosti, a ne kao opća medicina — specijalista porodične medicine integriše znanja iz više disciplina i predstavlja najdostupniji kontakt pacijenta sa zdravstvenim sistemom.
  • Sistemski izazovi u BiH (54 porodična ljekara na 100.000 stanovnika, 1.900–2.000 registrovanih i 50+ pacijenata dnevno) drastično odstupaju od evropskih normativa i zahtijevaju reformu — po modelu Slovenije.
  • Prevencija, a ne samo liječenje, mora biti okosnica primarne zdravstvene zaštite — od osteoporoze (vitamin D, DEXA), preko kardiorenalne zaštite pacijenata s dijabetesom, do ranog prepoznavanja mentalnih i porodičnih tegoba.
  • Komunikacija i zdravstvena pismenost su ključne: medicinske informacije trebaju biti razumljive na nivou sedmogodišnjeg obrazovanja, a „people-first“ jezik predstavlja profesionalni standard.
  • Cjeloživotna edukacija ljekara porodične medicine mora biti sistemski podržana, a ne svedena na ličnu inicijativu pojedinca.

Organizatori su najavili da će simpozij postati tradicionalan, uz planirano održavanje u junu naredne godine.